AKO NESTANU PČELE, NESTAT ĆE I LJUDI

Albert Einstein svojedobno je izjavio: "Nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života."


Bez pčela, nema oprašivanja, ne bi bilo plodova, hrane pa ni ljudi. 
Na Zemlji se samo oko 10 posto biljaka cvjetnica oprašuje vjetrom, dok 90 posto oprašuju insekti.
Glavninu tih insekata čine upravo pčele
foto: novisvjetskiporedak


Pčele u ekosustavu imaju vjerojatno jednu od najvažnijih uloga.
Osim što proizvode med, također doprinose ekosustavu na način da oprašuju biljke.

Dvadeset hiljada vrsta pčela

Drevni narodi su duboko shvaćali ulogu pčele u prirodi. Spominjanje pčela seže još u davna vremena neolitika kada su naši preci na zidovima pećina, osim životinja, crtali i pčele.
Američki Indijanci su još prije šest hiljada godina koristili med kao lijek i jelo.
Tu su još i faraoni, te rimski vladari na čijim su grobnicama redovito bile naslikane pčele.
Tu sitnu posvećenu životinju, iznimne inteligencije, štovali su mnogi narodi i vjerojatno odatle potječe izreka da "pčele umiru, a ne ugibaju".
Pretpostavlja se da pčele žive na planeti Zemlji oko 110 milijuna godina, a danas raspoznajemo oko 20 hiljada vrsta.

Mogu naučiti brojati do pet

Osim što igra ulogu glavnog oprašivača, pčelu se može nazvati i čudom prirode, a njenom načinu života i inteligenciji se možemo diviti.
Dobitnik Nobelove nagrade Karl Von Frisch otkrio je da pčele posjeduju memoriju za vrijeme i prostor, te da tu sposobnost koriste prilikom izgradnje nove košnice.
Pri tome je bitno naglasiti da kod izgradnje košnice, proizvodnje meda ili bilo koje druge aktivnosti, pčelinja zajednica savršeno funkcionira kao jedna cjelina. Nema nesuglasica ili svađa.
Primjer savršene porodice.
Ugledni znanstvenik ih je također uspio izdresirati da odlaze na hranjenje u određeno doba dana, te da nauče brojati do pet.

Izvrsni tragači

Kada lete u mraku, pčele su u mogućnosti lokalizirati tačno odredište cvijeta, nektara, peludi, te svih ostalih bitnih informacija. Pri tom zadatku ključne su dvije antene na njenom tijelu koje sadrže tri hiljade senzora. U divljini razlikuju oko 130 različitih mirisa, a tačnost pogađanja je izvanredna. Primjerice, pas tragač posjeduje tačnost pogađanja mirisa od 71 posto, za što mu je potrebno oko tri mjeseca treninga, dok pčela posjeduje točnost od 98 posto, nakon samo 10 minuta dresure, bez obzira na ometajuće mirise u blizini kao što su: motorno ulje, losioni itd. Stoga se razmišlja i o primjeni pčela u otkrivanju narkotika ili eksploziva.

APITERTAPIJA - Pčelinji proizvodi kao lijek

Otac medicine Hipokrat, smatrao je da su med, zrak i voda lijek za sve ljudske tegobe. Iz vremena u kojem je živio javljaju se prvi pisani tragovi o primjeni pčelinjih proizvoda i pčelinjeg otrova u medicinske svrhe.
Danas se taj način liječenja naziva apiterapija.
Apiterapija koristi pčelinje proizvode kao što su polen, vosak, med i pčelinji otrov, kako bi došlo do izlječenja određene bolesti.
Apiterapija se pokazala uspješnom kod liječenja kašlja, predmenstrualnog sindroma, herpesa, visokog holesterola i prehlade, a vjeruje se da je uspješna i kod osteoartritisa, alergija i multiple skleroze.

APIPUNKTURA

Ustanovljeno je da se med i ostali pčelinji proizvodi, posebice propolis uspješni u borbi protiv virusa i bakterija. Jedna srodna grana apiterapije naziva se apipunktura i koristi se u Kini, a i u svijetu već hiljadama godina.
Pri tome se koristi pčelinji otrov, ubodom igle ili ubodom pčele.
Tako se pouzdano zna da su neke istorijske ličnosti bile tretirane i izliječene ovom metodom. Među njima su Karlo Veliki, Ivan Grozni, Mao Ce Tung i Leonid Brežnjev.

Opasnost izumiranja

Posljednjih nekoliko desetljeća u svijetu se pojavljuje fenomen pod nazivom "poremećaj raspada kolonija", colony collapse disorder (CCD).
Radi se o misterioznom nestajanju pčela kao vrste.
Znanstvenici sumnjaju da je za ovaj problem zaslužna grupa pesticida pod imenom neoniktinoidi, koji su se počeli koristiti u poljoprivredi devedesetih godina prošlog stoljeća.
Danas upravo insekticidi te vrste spadaju među najčešće korištene.
Smatra se da hemikalije iz pesticida uzrokuju smrt, a u blažem slučaju gubitak orijentacije kod pčela pri čemu se izgube, te umiru daleko od kolonije.
Ovo automatski znači raspadanje košnice jer u nju pristiže manje hrane.

Na institutu u Avignonu znanstvenici su objavili studiju pri kojoj bi ova priča mogla biti moguća. Pčele su bile opremljene mikročipovima koji su pratili njihovo kretanje, te su ih tretirali niskom dozom pesticida tiametoksama.
Rezultat je bio taj da su tretirane pčele dva do tri puta češće umirale nego one koje nisu bile tretirane navedenim pesticidom.
Pokazalo se da i najmanja doza pesticida na određen način šteti pčelama. Daljnje teorije o izumiranju pčela odnose se na GMO usjeve, te na zračenje mobitela, međutim sve ovo su samo pretpostavke jer nažalost, problem još nije riješen.
Posljednjih godina znanstvenici su se uhvatili u koštac s ovom problematikom te otkrili na nekim živim pčelama nekoliko vrsta gljivica i virusa što dokazuje da je njihov imunitet narušen.
Treba organizirano raditi na otkrivanju uzroka ovih problema, te spriječili izumiranje ove slabo zamjetne, ali za život na planeti Zemlji IZUZETNO VAŽNE I NIČIM ZAMJENJIVE VRSTE.
OD MOMENTA NJIHOVOG NESTANKA LJUDIMA OSTAJE OKO 4 GODINE ŽIVOTA.

Primjedbe

Popularni postovi

Bilo koja medicinska informacija objavljena na ovoj web stranici nije zamjena za informisani medicinski savet i ne biste trebali preduzimati nikakve radnje pre nego što se konsultujete sa zdravstvenim radnikom