RAK JAJNIKA I ROMA INDEX

RAK JAJNIKA I ROMA INDEX


Ako se otkrije na vrijeme, u ranom stadiju, tada je izlječiv u 95 % slučajeva. Znaci upozorenja raka jajnika su slijedeći simptomi, ako se osijete 5-8 puta tjedno :
- bol u leđima
- umor
- napuhnutost i bol u želucu
- česta potreba za mokrenjem
- problemi sa stolicom

Ukoliko bilo koji od gore navedenih simptoma potraje duže od 20-tak dana potreban je ozbiljniji pregled jajnika.

CA - 125 , tumorski markeri koji se koriste za otkrivanje raka jajnika, u najmanje 50 % slučajeva daju lažno pozitivan rezultat.

RAK JAJNIKA I ROMA INDEX

ROMA index je statistički proračun rizika za karcinom jajnika koji uvrštava vrijednosti tumorskih markera CA125 i HE4 i reproduktivni status.
HE-4 zajedno sa CA 125 u borbi protiv tumora ovarijuma
HE-4 (humani epididimis protein 4), CA 125 (karcinom antigen 125)
Nedostaci CA 125:
-povisen i kod benignih stanja
-samostalno nije senzitivan marker
-nije osetljiv u početnoj fazi malignog tumora
HE-4 + CA125
-nije povišen kod benignih stanja
-kombinacija ova dva markera povećavaju u znatnoj meri
senzitivnost
-osetljiv i u početnoj fazi malignog tumora

ROMA - Risk of Ovarian Malignancy Algorithm

Žene u premenopauzi
:
ROMA >12,9% = Visok rizik oboljevanja od malignog oblika kancera ovarijuma
ROMA<12,9% = Nizak rizik oboljevanja od malignog oblika kancera ovarijuma

Žene u postmenopauzi:

ROMA>24.7% = Visok rizik oboljevanja od malignog oblika kancera ovarijuma
ROMA<24.7% = Nizak rizik oboljevanja od malignog oblika kancera ovarijuma

Od svih ginekoloških tumora karcinom jajnika ima najveću stopu smrtnosti, a razlog tome je prvenstveno izostanak ranih simptoma ove bolesti. Osim toga, ovo oboljenje peti je vodeći uzročnik smrti od karcinoma kod žena. Upravo iz tog razloga pred medicinom, laboratorijskom dijagnostikom i istraživačima konstantan je i veliki izazov razviti nove testove i metode sa uspješnijim rezultatima u dijagnosticiranju rane faze ove bolesti.
Određivanje tumorskih markera nezaobilazan je dio dijagnostičke obrade, toka liječenja i praćenja oboljelih od različitih vrsta karcinoma ovarija.
Zbog potrebe za novim pouzdanijim i specifičnijim tumorskim markerom razvijen je marker HE4.
Činjenica da CA125 nije zadovoljavajući tumorski marker za karcinom jajnika, te kasno dijagnosticiranje ovog tumora potaklo je istraživače na pronalaženje novog biomarkera za ovaj tumor. Od svih potencijalnih biomarkera za karcinom jajnika tumorski marker HE4 dao je najbolje rezultate za kliničku primjenu
U dosadašnjoj primjeni HE4 pokazao se kao posebno obećavajući marker za ranu detekciju karcinoma jajnika.
Novi marker pokazuje svoj potencijal u diferencijaciji žena s tumorom jajnika od onih s benignim (nemalignim) ovarijskim stanjima.
Jedna od prednosti markera HE4 je da može ispravno prepoznati benigne lezije u odnosu na CA125. No zbog ekstremnih heterogenosti i genetskih abnormalnosti kod karcinoma jajnika postoji potreba korištenja više markera, od čega HE4 i CA125 može biti komponenta.

Kombinacija HE4 i CA125 sa izračunavanjem ROMA rizika može odvojiti pacijente sa visokim i niskim rizikom od maligniteta. Kombinacijom ova dva markera omogućena je detekcija onih slučajeva koji ne eksprimiraju CA125.
Istraživanja pokazuju da među ženama koje su imale potvrđen karcinom jajnika bio značajan broj ispitanica kojima su vrijednosti tumorskog markera CA125 bile negativne.
Kod istih su vrijednosti tumorskog markera HE4 bile pozitivne što se i očekivalo.
To znači da tumorski marker CA125 nije pouzdan marker za karcinom jajnika i da tumorski marker HE4 daje bolje rezultate

Za rano otkrivanje raka jajnika, od koristi mogu biti određivanje vrijednosti tumorskog markera CA125 iz krvi te pregled transvaginalnim ultrazvukom (UZV).
Međutim, niti jedan od ovih dijagnostičkih postupaka ne provodi se rutinski; CA125 marker zato jer nije dovoljno osjetljiv i specifičan. To znači da je moguć lažno pozitivni nalaz kod zdravih žena, odnosno lažno negativan nalaz kod žena koje imaju rak.

Međutim, kretanje vrijednosti markera CA-125 od iznimne je koristi za praćenje rezultata liječenja i ranu detekciju povrata ili progresije bolesti kod žena koje već imaju potvrđen rak jajnika

Nažalost jedini pouzdani metod da se s 100 % sigurnošću ustvrdi što je s jajnicima je je invazivni kiruruški zahvat.

Posebno treba obratiti pažnju na unos Natrij ascorbata ( vit. C ) i E vitamina . Ispitivanjima je utvrđeno da žene koje redovno uzimaju ta dva vitamina ( uz ostale nutraceutikale ) i do 70% imaju manje izgleda za rak jajnika.
Kod onih koje puše, a uzimaju vitamine, za 21 % je smanjen rizik raka jajnika.

Što treba znati o jajnicima

Malo je žena koje se nisu srele s cistama na jajnicima , u večini slučaja riječ je o dobroćudnim promjenama koje uglavnom nastaju neposredno prije ili iza menstruacije.
To su funkcionalne ciste, koje se i najčešće pojavljuju. Pojavljuju se većinom na jednom, rijeđe na oba jajnika istovremeno, različitih su dimenzija, a znaju da budu i veće od 5 cm.
Postoje dva osnovna tipa cista: folikularne i luteinske cist.
Folikularne su posljedica izostanka prsnuća folikula, to jest izostanka ovulacije.
Luteinske su nastale jer žuto tijelo nije propalo, a moralo bi, jer nije došlo do oplodnje ( cistične degeneracije žutog tijela )
Klasičnim ginekološkim pregledom se ne može utvrditi koje su ciste u pitanju , pa se nalaz daje po subjektivnom osjećaju pacijentkinje.
Ultrazvukom se može nešto jasnije i točnije reći, ali ne 100 %.
Folikularna funkcionalna cista je bistrog sadržaja i glatka ima tanak zid za razliku od luteinske koja ultrazvučnim pregledom daje različite slike.
Luteinske ciste često znaju biti pune krvi što je posljedica krvarenja u njima, riječ je o hemoragičnim cistama ( corpus luteum hemorrhagicum) i upravo one stvaraju probleme.
U drugoj fazi ciklusa ( poslije ovulacije ) izazivaju nadutost, bol, osječaj težine u maloj karlici. To traje obično do same menstruacije kada se zbog promjene hormanalne razine ciste spontano povlače
Žena tada treba izbjegavati veće napore, nagle pokrete, intenzivno vježbanje, nošenje tereta.
Sve opisano može da dovede do pucanja ciste ili do naglog okretanja samog jajnika, što je opasno stanje koje se mora kirurški putem rješavati.

Dobroćudne nefunkcionlne ciste nastaju bujanjem površinskih, spolnih ili stanica zametka jajnika, a nisu vezane za hormonsku aktivnost.
Tu se ubraja cijeli niz različitih cističnih tumora.
Često takve ciste mogu da budu i do 10 cm veličine, pa i veće. Sadržaj takvih cista često zna da bude blago zamućen ( na ultrazvuku ), pa do toga da bude gušće zamućen što je karakteristična slika endometrioze, a ponekad sadržaj djeluje jako čvrsto
Takve ciste se rijetko pojavljuju na oba jajnika.
Dijagnoza se postavlja ginekološkim pregledom, ultrazvukom, doplerom uz ocjenu indeksa otpora strujanja kroz krvne sudove i ocjenu vrijednosti tumorskih markera ( CA 125 , 15-3, CA 19-9, CEA, aAFP, B hcg ).
Žene počinju osječati simptome tek onda kada ciste svojom veličinom mijenjaju anatomske odnose u maloj karlici i time uzrokuju bol prilikom seksualnog odnosa ili osjećaj napetosti .
Gušće, endometrične ciste izazivaju bolove za vrijeme menstrualnog ciklusa pri čemu se javlja nepravilno menstrualno krvarenje ( smeđi katranasti sekret neposredno prije ili iza menstruacije ).
Ove ciste se tretiraju jedino operativnim putem minimalno invazivnim laparoskopskim zahvatom, ali tek kada se utvrdi da nisu i da ne mogu biti maligne.

DA BI SE SVE OVO IZBJEGLO TREBA ŠTO ČEŠĆE KONTROLIRATI JAJNIKE

Primjedbe

Popularni postovi

Bilo koja medicinska informacija objavljena na ovoj web stranici nije zamjena za informisani medicinski savet i ne biste trebali preduzimati nikakve radnje pre nego što se konsultujete sa zdravstvenim radnikom